.: 20.01.2021. :. | .: Rubrike :. | | .: Komentari :. | Poslednjih 20 komentara:
(možete kliknuti na komentar da bi ste videli stranu na kojoj je upisan) | .:Novo na forumu:. | | | | .: Preporučujemo knjigu :. | {ukupno stranica: 27}
- Brod budala
Ketrin En Porter
Roman "Brod budala" u Sjedinjenim Američkim Državama danas uživa glas najčuvenijeg prvog romana a napisala ga je Ketrin En Porter. Ovo je brod na putu ka večnosti a na njemu je autorka jedan od putnika. Brod se zove Vera,i od hiljadu putnika svih boja i fela, autorka portretiše bar njih stotinak sa smislom za individualizovanje kojeg se ni sam Brojgel ne bi postideo. Sedamnaest od dvadeset pet važnijih ličnosti su Nemci: svi se oni vraćaju iz Meksika u zavičaj. Narodnosnu lepezu dopunjuju troje Švajcaraca, četvoro Amerikanaca, jedan Šveđanin, dosta Španaca, Kubanaca i Meksikanaca. Prikazani su prevashodno po grupama, mahom porodičnim ali ne i u istinskom uzajamnom saobraćanju. Ako ih išta vezuje onda je to pored zajedničke sudbine, još samo ljudska glupost u svim svojim vidovima, kao sedam ljudskih grehova i ponajveća kao akcidija-duhovna obamrlost ili paraliza ljubavi. Prema tumačenju Stenlija Hejmana čitava ta galerija svakojakih spodoba dala bi se svesti na svega dva lika - na ženu i Nemca. Pretpostavka parabole koju Ketrin En Porter pred našim očima neimari, jeste: da su nesporazumi i osama pripodna stanja čovekova. Svi smrtnici su, pored određenih okolnosti, sposobni za izdaju i obmanu. Izgleda da u vasioni postoji neka vrsta reda, kaže književnica, nudeći raskovnik za tu zagonetku. Neka vrsta reda u kretanju zvezda, obrtanju Zemlje i smenjivanju godišnjih doba pa čak i u ciklusu ljudskog života. Ali sam ljudski život prestavlja takoreći potpun haos. Svako zastupa svoja sopstvena prava i osećanja,a pogrešno tumači tuđe i svoje pobude.
Roman "Brod budala" Ketrin En Porter objavila je beogradska Prosveta u okviru drugog kola nove serije biblioteka velikih romana.
|
- Telo kao dokaz
Patriša Kornvel
Patriša Kornvel, američka spisateljica pre nego je uplovila u književne vode radila je kao novinar, a potom i kao administrator u kancelariji glavnog patologa okruga Ričmond u državi Virdžinija. Takođe je volontirala u policijskoj stanici Ričmond, što joj je sve skupa pomoglo u književnom radu. Rukopis za debitantsko ostvarenje "Postmortem" odbile su sve velike izdavačke kuće, ali kada se pojavio izdavač koji je bio zainteresovan za "Postmortem" , Patriši Kornvel je pošlo za rukom ono što do tada nikome nije – osvajanje čak pet nagrada za prvi roman. Priznanja stigla sa obe strane Atlantika završila su u njenim rukama za roman u kom je svet upoznao novu heroinu žanra, medicinskog istražitelja Kej Skarpetu. Uspeh sa "Postmortemom" Kornvelovoj je prokrčio put ka vrhovima top lista, gde su završavali svi njeni naredni romani, a jedan od njih je "Telo kao dokaz". I ovim romanom Patriša Kornvel vodi nas u jezivi svet svoje junakinje, medicinskog istražitelja Kej Skarpete koja i sama postaje meta ubice za kojim traga. U ovoj kompleksnoj misteriji koja vijuga mračnim stazama i gde se gotovo na svakom koraku otkrivaju leševi, Njujork Tajms je zabeležio da je "Telo kao dokaz" samo za čitaoce sa jakim želucima. Kornvelova tka delikatan zaplet i vodi radnju tako žestokim ritmom da će se čitaocima zavrteti u glavi. I ovim romanom popularna spisateljica trilera kao Kej Skarpeta uvlači čitaoce u zaprepašćujući svet sudsko-medicinske laboratorije tražeći ubicu književnice Beril Medison, njenog zaštitinika Kerija Harpera i bliske prijateljice Sterling Harper. To što je "Telo kao dokaz" složen, višeslojni roman u kome zapleta i preokreta ima dovoljno za dve knjige, uz potpis pisca Patriše Kornvel dovoljna je preporuka za ljubitelje ovog književnog žanra.
|
- Rečnik - Filozofija i Religija
Viljem Riz
Svi se slažu u jednom, da je Rečnik filozofije i religije najbolja knjiga ove vrste u svetu koja je kod nas prevedena i iz štampe izašla 2004. godine. Iako se zove Rečnik filozofije i religije ima mnoge odlike enciklopedije jer sadrži analize mišljenja skoro svakog velikog filozofa i religijskog vođe. Objašnjava više od 4000 pojmovnih odrednica i preko devet stotina biografija najznačajnijih ličnosti iz sveta filozofije i religije. Svaka od tih biografija je kraći ili duži esej. Ovaj rečnik je izuzetan po tome što nastoji da objedini i objasni pojmove, ideje i učenja religijskih i filozofskih mislilaca svih kultura sveta. Stoga u podnaslovu knjige stoji "istočna i zapadna misao" upravo da bi se istaklo da su u njoj zastupljeni arapski mislioci, kao i jevrejski, kineski, japanski, indijski, australijski, ruski, evropski i američki. Izuzetnost ovog rečnika počiva u brojnim unakrsnim referencama koje vode objašnjenju ključnih termina unutar pojmovnih sistema i autora koji su te sisteme stvorili i razvijali. Evo i kako se u ovom rečniku objašnjava pojam "Zlatno pravilo", koji ne retko koristimo, i koje mnogi smatraju osnovom sveukupnog morala. Konfučije je dao njegovu negativnu formulaciju: "ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi", dok je pozitivnu dao Isus "čini drugima ono što želiš da drugi čine tebi". Isusovu formulaciju anticipirao je Hilel svojim pravilom "ne čini svom susedu ono što ne želiš da tvoj sused učini tebi", iako ga je poput Konfučija formulisao na negativan način. Za hrabrost se, recimo, kaže da je jedna od četiri kardinalne vrline zajedno s mudrošću, umerenošću i pravdom. U Platonovoj državi hrabrost se smatrala posebnom vrlinom klase čuvara. Kod Aristotela hrabrost je sredina između manjkavosti kukavičluka i preteranosti lude odvažnosti. Rečnik filozofije i religije Viljema Riza je knjiga od neprocenjive vrednosti ne samo za filozofe i teologe već za intelektualce različitih profila, za sve ljude željne znanja.
|
{ukupno stranica: 27} |
| .: Pratite nas :. |  
| | 
30.05.2016. U subotu 28 05 2016 u Rudnoj Glavi odrzane 43.Seoske sportske olimpijske igre Opstine Majdanpek.Prvo mesto osvojio je Klokocevac,drugo Crnajka i trece Rudna Glava. | .: Vic dana :. | Obilazi Tito jednu fabriku i pita radnika koliko čeličnih vijaka proizvede na dan. • Pet, druže Tito - odgovori radnik. • Samo pet?! Pa ja bi ih napravio bar trideset. • Bi vi, druže Tito. Vi ste bravar, a ja sam diplomirani ekonomista. | .: Reklame :. | | .: Anketa :. |
| |  | |